Promišljati, razmišiljati hodeći gradom, svakim pa i ovim, uistinu je hod kroz vreme i prostor. Prohoditi ovim gradskim prostorima - DANAŠNJIM gradom SUBOTICOM, moguće je smatrati zadovoljstvom, znatiželjom, pa i uživanjem gledanja, ali i nespoznavanjem njegovih podzemnih ali i nadzemnih tajnovitosti - u njegovom večitom trajanju. Znatiželja svih njegovih savremenika je usmerena ka sakrivenim ili tokom vremena otkrivenim, a neretko i uništenim arheološkim lokalitetima, da bi nam ga protumačili u negovoj prostorno vremenskoj slojevitosti. Svi ti, nazovimo ih podzemnim tragovima, kao i ove nadzemne, koje sagledavamo uistinu čine ovaj GRAD. On je tako - iznad i ispod zemlje, večito prepoznatljiv, isto tako i tajnovit i nepoznat i večit u svom trajanju, za njegove građane - sadašnje koji hode po njemu, onim bivšim ali i onim njegovim budućim. Uistinu, zapravo grad graditi je civilizacijsko umjeće. Ništa neobično! Pa i ovaj naš se stalno gradi, razgrađuje i nadograđuje, menjajući svoj izgled, beležeći sve te trajuće promene kao mnogi inih.
U životu jednog grada izdešvaju se mnoge promene tokom njegovog trajanja.
Sve se menja u tome trajanju, nestajanju i ponovnom rađanju i rastu. Menjaju se ljudi, godine, istorijski periodi, društvena uređenja, proizvodni odnosi. Sve te vekovne promene odražavaju se i na liku grada, koje ostaju ubeležene u njegovoj urbanoj morfologiji, najčitljive su - za putnike namernike na izgrađenim objektima, samo ih valja "pročitati".
Osnovni cilj ovog kazivanja je približiti ga svakomu koji hodi po njegovim prostorima, da bi zasigurno mogao dobiti odgovor i na ono što mu je lepo u SUBOTICI, a nema koga u datom trenutku da pita imajući u vidu da svaki koji njime hodi i prohodi, jeste njegov građanin u tim trenucima.
Uvažavajući sva prethodna istraživanja, od brojnih zaljubljenika u ovaj grad, na osnovu ovih koje slede, bio je u osnovi isti cilj, ali u nekim segmentima različiti zaključci - čak i oprečni što je i razumljivo. U različita vremena, posebno tokom XX veka, razni autori, raznih stručnih profila (geograf,istoričar,arhitekta, hidrograf, itd) izvodili su na osnovu raspoložive dokumentacije - tada poznate, neke svoje zaključke. Bio je to dragocen doprinos njihov, koji mi je puno pomogao u traganju za - istinom o urbanoj morfogenezi grada Subotice. Njihova dela poštujem, bila su mi i putokaz, sticajem okolnosti došao sam i do novih saznanja i sve njihove teorije OSPORAVAM! U pitanju je samo doba istraživanja i pronalaženje autohtonih dokumenata, koji su me naveli da osporim prethodne postavke urbogeneze SUBOTICE. Stoga ih molim, da prethodni autori prihvate ovaj tekst koji sledi, vrlo kritički kao istaživače, ali i vrlo analitički kao zaljubljenici u ovaj naš grad Suboticu, obzirom da smo se se istim osećanjem prionuli ovoj našoj znatiželji! Svaka njihova sugestija može samo da doprinese boljem razumevanju grada, njegove prošlosti, sadašnjosti i budućnosti.
Za upoznavanje ovog sadašnjeg GRADA, valjalo bi i reći da se prvi put u pisanim izvorima pominje, one davne 1391 godine, pod imenom ZABATKA. Sve do XVIII veka, menjali su se pisani i kartogafski zapisi, navedimo neke godine i nazive, redosledom: 1407., 1439. - ZABATHKA, neki turski period zabeležio je Evlija čelebija u XVII veku kao SUBOSKA ili SUBOČKA, a od 1687. godine, nakon bitke kod Sente, kada je Turska vojska pobeđena i proterana iz Bačke, počinje da menja ime, kao SUBOTICA, SZABDKA, SOBOTIC, SUPPODIZZA. Normalno svi ovi zapisi, vezani su i za pravopis (jezikoslovlje - da se ne zaboravi, ali potom ce još biti kazivanja). Od XVIII veka počinju dva ne baš logična naziva, sa današnjeg aspekta, ali ondašnjeg, vrlo razumljivog, zato što dobija novo ime.
Posle burnih političkih događanja sredinom XIX veka, beležena je u izvorima SUBOTICA, a od 1852. po naredbi viših vlasti SZABADKA, sve do 1918. godine, kada se ponovo zove službeno SUBOTICA ili ÑÓÁÎÒÈÖÀ, na planovima, sve su to neki adekvatni istorijski podaci. Danas na pragu uistinu početkom XXI veka, piše se latinicom, ćirilicom, i mađarskim jezikoslovljem. Sve je to ovom GRADU primereno i odmerno, ako se osvrnemo ka prošlosti i pogledamo u njegovu budućnost - nas njegovih građana i hodoljunika G R A D , ovog, našeg - S U B O T I CE.
Subotica, 30. III 2006.
mr Antun Rudinski, dipl. ing. arh.